Vrt uživanja ili prokleta avlija

Transformacija anahate

Čuvar, 0′ 18”, 2025
 
Vaseljenska empatija, 2025
 
Opstanak, 1’2”, 2024
 
Nadzorna kamera, 2025
 

“Preobražaj Anahate” proširuje narativ uspostavljen u projektu “Nova segregacija”, prevodeći njegov izmišljeni svet u prostorno iskustvo. Otpad se širi izvan pejzaža i preplavljuje izložbeni prostor, dok ograđene poljoprivredne zone, tehnologije nadzora i AI-generisane animacije prizivaju društvo određeno isključivanjem, kontrolom i borbom za sve oskudnije resurse. U središnjem trenutku izložbe instalacija se tokom noći transformiše: barijere nestaju, figura nadzornika biva zamenjena vanzemaljskim bićem, a simbol Anahate ostaje utisnut u polju. Ova neočekivana intervencija prekida logiku kontrole i otvara mogućnost uspostavljanja drugačijeg poretka.

Inspirisan simbolikom srčane čakre (Anahate), projekat predlaže empatiju kao transformativnu silu sposobnu da preoblikuje odnose između čoveka, tehnologije i prirode. Vanzemaljac, koji drži mudru nalik Hristovom gestu, funkcioniše kao metafora, a ne kao doslovni posetilac iz drugog sveta. On oličava empatiju uzdignutu iznad granica savremenog ljudskog iskustva, sugerišući da jedino radikalno proširenje naše sposobnosti za saosećanje i zajednički život može omogućiti razrešenje ekoloških i društvenih kriza našeg vremena.

 

Vrt uživanja ili prokleta avlija

 

Ime projekta ‘’Vrt uživanja ili prokleta avlija’’ je spoj naslova dva poznata umetnička dela, iz različitih umetničkih oblasti. Slika ‘’Vrt uživanja’’ je deo čuvenog triptiha Hijeronimusa Boša (Hieronymus Bosch) koja predstavlja raj, dok roman ‘’Prokleta avlija’’ Ive Andrića dočarava izolovanost i ograničenja života u zatvoru.

Ovaj projekat je prikaz jedne distopije ka kojoj svet već hrli, suočavajući se sa prvim znacima klimatskih promena, dok u vrlo bliskoj budućnosti katastrofalne posledice tek očekuju čovečanstvo. 

Zagađena, neplodna zemlja, predstavljena je otpadom – ostacima ljudske civilizacije, koja kroz neprestanu hiper-proizvodnju i potrošnju i neumereno ekploatisanje prirodnih kapaciteta, umrtvljuje sve pred sobom. Pšenica je, prema Juval Noa Harariju (“Sapiens- kratka istorija ljudskog roda”, Biblioner Beograd 2014, str.73-74), jedna od najuspelijih biljaka u čitavoj istoriji. Njeno uzgajanje je započelo pre 10.000 godina i danas je, u velikoj meri, osnova ljudske ishrane. Ograđena električnom ogradom i sa nadzornom kamerom, upućuje na nove društvene podele i borbe oko preostalih, strogo čuvanih resursa i teritorija adekvatnih za život. Prema Slavoju Žižeku („O nasilju“,Ljevak, Zagreb, svibanj 2008. str. 29), oni koji su suštinski odgovorni za stvaranje devastiranog i zagađenog sveta, beže od svega lošeg što su napravili, živeći u ograđenim zajednicama, hraneći se organskim proizvodima i provodeći odmore u rezervatima prirode.

Audio momenat – frekvencija Zemlje (OM), na ovoj izložbi naglašava poslednju fazu hiperpotrošačkog društva – gde se nagomilani problemi zagađenja i istrošenih resursa ne rešavaju, već se fokus pomera na kupovinu proizvoda koji obećavaju dostizanje ultimativnog cilja zdravlja, mladosti i lepote. Time se začarani krug potrošnje samo nastavlja i hrani zadovoljavanjem novih, često izmišljenih, potreba.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

EnglishSerbia